Phakathi kweSikhululo sikanomathotholo kunye neKampu yoLuleko: ubukoloniyali baseJamani eTogo – eTogo | Jemani
Ukhenketho olunemixholo
UPatrick Atakpa Ayele-Yawou, ngo-2024
IKamina imalunga neekhilomitha ezisi-7 ukusuka kumbindi wesixeko sase-Atakpamé. Kwi-1911, ngexesha le-colonialism yaseJamani e-Togo, i-Kamina yayiyi-radio yezempi yaseJamani eyavumela iBerlin ukuba ihlale inxibelelana nonomathotholo kunye neenqanawa zaseJamani eMzantsi Atlantic. Isikhululo setelegraph sasisakhiwa xa kwaqhambuka iMfazwe Yehlabathi. AmaJamani akwithanga laseTogo, ahlaselwa ngamaFrentshi ukusuka empuma kunye neBritani ukusuka entshona, emva koko avuthela ezo zakhiwo ngobusuku bangoAgasti 24-25, 1914, ngaphambi kokuba anikezele ngoAgasti 27, 1914.
Yakhiwe ngabahlali, abasebenzi abanyanzeliswayo abavela kwisithili saseNorthern Sokode, kunye nabantu abakhotyokiswe kwintolongo yaseWahala, isikhululo socingo sibubungqina obukhethekileyo bobuchule kunye nokusebenza nzima kwabakhi baso, aseYurophu naseTogolese.
Masibuye umva ngexesha! Ukwakhiwa kwe-telegraph yerediyo yaseKamina e-Afrika yayiyiprojekthi yamabhongo ekhokelwa ngabasemagunyeni baseJamani ngexesha lobukoloniyali. Esi siseko sadlala indima yobuchule kwiinkqubo zonxibelelwano zelo xesha, ngokuxhaphazwa nokubandakanyeka kwabemi bengingqi. Isikhululo sikanomathotholo sivumela ukuba silandele imbali eyakha ubomi bobukoloniyali baseKamina kunye neendawo ezizungezile.
Contact: patryelo(at)gmail.com
References:
Gayibor, Nicoué Lodjou: Le Togo sous domination colonial (1884-1960), 1997, Link.
Simtaro, Dadja Halla-Kawa: Le Togo “Musterkolonie”: souvenir de l’Allemagne dans dla société togolaise, 1982.
Azamede, Kokou: Le centre émetteur de Kamina, 2014, Goethe-Institut Togo, Link.
Stationen
Ixesha lobukoloniyali baseJamani e-Atakpamé
IKamina njengendawo yesikhululo sikanomathotholo
Injineli: Antonio von Codelli
Iziseko zoncedo zikaloliwe kwisiza
Isikhululo sikanomathotholo sesibini
Ukunyanzeliswa komsebenzi kunye nokuchasa
IWahala/Chra: Ilali elusizi yabavukeli
Ihlazo: Isikhumbuzo somkhosi waseWahala
Umenzi wobubi: Hans Georg von Doering
Abemi baseWahala namhlanje